The administrative divisions of the Principality of Serbia (), which existed from 1815 to 1882, changed during the course of history.

1815–1819

In 1815, Serbia included all of the Belgrade Pashalik (12 nahije ( nahija, from Ottoman nahiye) and also the Poreč region of the Vidin Pashalik, with Poreč being returned to Ottoman administration in early 1816.

Nahija Villages Seat Belgrade (Beogradska nahija) 128 Belgrade Valjevo (Valjevska nahija) 193 Valjevo Jagodina (Jagodinska nahija) 140 Jagodina Kragujevac (Kragujevačka nahija) 160 Kragujevac Požarevac (Požarevačka nahija) 194 Požarevac Požega (Požeška nahija) 104 Požega Rudnik (Rudnička nahija) 101 Rudnik Smederevo (Smederevska nahija) 51 Smederevo Soko (Sokolska nahija) 70 Užice (Užička nahija) 123 Užice Ćuprija (Ćuprijska nahija) 72 Ćuprija Šabac (Šabačka nahija) 105 Šabac Poreč 20 Poreč

1819–1833

In 1819, Serbia was organized into 12 nahije ( nahija, from Ottoman nahiye), 45 knežine ( knežina), 1,396 villages and towns.

Nahija knežine Villages Seat Šabac (Šabačka nahija) 4 104 Šabac Valjevo (Valjevska nahija) 3 189 Valjevo Soko (Sokolska nahija) 2 46 Užice (Užička nahija) 2 120 Užice Požega (Požeška nahija) 8 105 Požega Rudnik (Rudnička nahija) 5 111 Rudnik Kragujevac (Kragujevačka nahija) 3 168 Kragujevac Jagodina (Jagodinska nahija) 2 145 Jagodina Ćuprija (Ćuprijska nahija) 2 72 Ćuprija Požarevac (Požarevačka nahija) 7 194 Požarevac Smederevo (Smederevska nahija) 2 125 Smederevo Belgrade (Beogradska nahija) 5 125 Belgrade

1833–1836 In 1833, six nahiye were ceded to Serbia with the "Third Hatišerif", an edict (hatt-i sharif) issued by Sultan Mahmud II (r. 1808–1839). In 1834, the Parliament decided that Serbia be divided on five governorships (serdarstvo) and 19 districts (okružije or okrug), thereby ending the Ottoman nomenclature. The six ceded nahiyas (part of Revolutionary Serbia before 1813), Krajina, Crna Reka, Paraćin, Kruševac, Stari Vlah, Jadar and Rađevina, were organized into the present governorships. The five governorships were Raška (Raško serdarstvo, seat in Čačak), Rasina (Rasinsko serdarstvo, seat in Jagodina), Podunavlje (Podunavsko serdarstvo, seat in Belgrade), Mačva (Mačvansko serdarstvo, seat in Šabac), and Timok (Timočko serdarstvo, seat in Negotin). In the summer of 1834 there were 15 districts and 61 captaincies (kapetanije), the latter renamed srezovi ( srez) in 1835.

According to the 1834 census, there were the following districts:

District Captaincies Villages Seat Krajina (Okružije Krajinsko) ? ? Negotin Crna Reka (Okružije Crnorečko) ? ? Zaječar Banja (Okružije Banjsko) ? ? Ćuprija (Okružije Ćuprijsko) ? ? Ćuprija Požarevac (Okružije Požarevačko) ? ? Požarevac Kruševac (Okružije Kruševačko) ? ? Kruševac Jagodina (Okružije Jagodinsko) ? ? Jagodina Smederevo (Okružije Smederevsko) ? ? Smederevo Belgrade (Okružije Beogradsko) ? ? Belgrade Kragujevac (Okružije Kragujevačko) ? ? Kragujevac Rudnik (Okružije Rudničko) ? ? Rudnik Užice (Okružije Užičko) ? ? Užice Podrinje (Okružije Podrinsko) ? ? Loznica Valjevo (Okružije Valjevsko) ? ? Valjevo Šabac (Okružije Šabačko) ? ? Šabac

1836–1878 In 1836, the Čačak district was separated from the Rudnik district, while the Banja district was divided into the Aleksinac and Gurgusovac districts. The 17 districts were used until 1878. Gurgusovac was renamed Knjaževac in 1859.

In 1866, there were statistical studies done on the Principality of Serbia, one by statistician Vladimir Jakšić (1824–1899) in Glasnik, and the other done in Almanach de Gotha. Serbia had a total of 1,216,346 inhabitants in 1866, according to M. Milićević (1876).

District Srezovi Settlements Seat Inhabitants Belgrade (Beogradski okrug) 5 123 Belgrade 63,880 Smederevo (Smederevski okrug) 4 55 Smederevo 59,980 Jagodina (Jagodinski okrug) 4 145 Jagodina 62,179 Kragujevac (Kragujevački okrug) 5 177 Kragujevac 98,141 Rudnik (Rudnički okrug) 4 120 Rudnik 47,565 Valjevo (Valjevski okrug) 6 213 Valjevo 83,483 Šabac (Šabački okrug) 4 113 Šabac 73,622 Podrinje (Podrinski okrug) 4 115 Loznica 48,827 Užice (Užički okrug) 7 405 Užice 104,377 Čačak (Čačanski okrug) 5 243 Čačak 58,037 Kruševac (Kruševački okrug) 5 285 Kruševac 67,756 Aleksinac (Aleksinački okrug) 4 119 Aleksinac 48,136 Knjaževac (Kneževački okrug) 4 112 Knjaževac 55,079 Crna Reka (Crnorečki okrug) 3 45 Zaječar 53,284 Krajina (Krajinski okrug) 6 80 Negotin 70,324 Požarevac (Požarevački okrug) 8 183 Požarevac 140,790 Ćuprija (Ćuprijski okrug) 4 95 Ćuprija 55,888

See also Administrative divisions of modern Serbia

References

Sources